14 februar
Međunarodni i svjetski priznat savjetnik za Strateško pozicioniranje Mirjana Prljević u intervjuu za portal ADRIA kaže da Crna Gora treba više da se opredijeli za koncept Singapura ili Švajcarske nego Monaka, jer ima veliki potencijal.
Na početku razgovora želeo bih prvo da Vam čestitam značajno priznanje koje ste nedavno dobili u Trebinju od strane Asocijacije najboljih nastavnika, učitelja i vaspitača prostora bivše Jugoslavije ANN EX YU, a to je titula Ambasador Obrazovanja i nastavničke profesije. Vi ste, bez sumnje, ličnost ogromnog ugleda i nevjerovatnih mogućnosti i mogli ste da živite i radite na bilo kom mjestu, u mnogo razvijenijim zemljama. Kada je u Vama sazrela ideja da ste potrebniji ovdje nego negdje drugdje i koji je bio prelomni trenutak koji je odlučio da se Mirjana Prljević, u vrijeme kada je ‘’odliv mozgova’’ bio popularan, vrati?
Hvala lijepo, jeste, u pravu ste, zaista su me prijatno iznenadili vidjevši moj rad u domenu neformalnog obrazovanja kroz autorski projekat Akademija malih genija TESLA GENIUS kroz koju je do sada prošlo 2.400 djece, i zahvalna sam tim divnim osobama koje se nesebično ulažu u našu djecu, u našu budućnost. Izuzetno cijenim njihov rad. S druge strane, kao osoba koja je u sebi od mladih dana razvijala duboki osjećaj doživljaja momentuma koji se definiše kao stanje uma i nivoa svjesnosti jednog društva, a kome sam posvetila najveći dio svog života radeći na polju Strategija pozicioniranja, uvidjela sam značaj mog povratka kao polugu aktiviranja drugih pojedinaca sa kojima bih razvila jezgro budućeg koncepta, danas javno predstavljenog u vidu koncepta Algoritam T.E.S.L.A. Mnogi kažu da me je upravo Nikola Tesla, hipotetički govoreći, vratio u Beograd i naš region, što ima svoje obrazloženje i moglo bi se i tako reći. Posljednjih nekoliko godina predana sam u potpunosti realizaciji pomenutog koncepta kako na našem prostoru tako i širom svijeta, i to uz jasan stav, a to je da upravo od nas i sa naših prostora ovaj predlog integrisane matrice razvoja čovječanstva treba da krene. To se odnosi i na metodologiju po kojoj sam prepoznata širom svijeta u svojoj oblasti GPS: Strategija Globalnog Pozicioniranja, te domene Ekonomija, Bezbjednost i Tehnologija.
Kako ste to u jednoj od svojih knjiga napisali, bili ste sve vrijeme na relaciji Zapadna Evropa vs Istočna Evropa. Možemo li danas, ovdje i sada, u našem regionu, reći da smo usvojili nešto od stroge profesionalne poslovnosti koja odlikuje ‘’zapadnu stranu’’, a šta je ono što ‘’istočna strana’’ može nametnuti kao svoj model uspješnosti u poslovanju i radu?
Znate i sami da sam više puta isticala značaj dobrog razumijevanja pojmova o kojima govorimo kada sjednemo sa nekim za sto sa željom da uspostavimo dugotrajan poslovni odnos. Suština pojma biznisa na Zapadu nije ista u doživljaju na Istoku. Tokom posljednjih decenija to se dosta harmonizovalo ali i dalje ostaje značajan prostor na kome treba raditi, posebno sa mladima. Mi imamo jedan više opušteniji pristup radu zasnovan na prethodnim decenijama života i poslovanja u socijalističkim sistemima, dok je Zapad, prioritetno baziran na pravu privatne svojine, drugačiji upravo u tom fundamentu, a to je cilj poslovanja. Kada su ciljevi jasni partnerima koji dolaze sa obeju strana, na primjer u trgovini, mnogo je lakše uspostaviti trajnije odnose, dok za strateške investicije i zajedička partnerstva to ide teže. U tom smislu, i moje iskustvo koje prenosim na konsultacijama sa firmama i državnim institucijama prvenstveno se odnosi na razumijevanje pitanja: Zašto želim da sarađujem sa nekim sa Zapada ili Dalekog Istoka, kako bi odgovor na njega dobio pravilnu sadržinu. Kreativnost i ozbiljan potencijal u IT sektoru koji nosi sa sobom Istok kada se uklopi sa disciplinom i jasnom organizacionom strukturom Zapada daje visoke rezultate, tako bar realnost kazuje.
Autor ste knjige Stretegija Pozicioniranja kao ključ Uspjeha. Prevedena je na više svjetskih jezika. Da ne propustimo priliku da Vas pitamo, kako se, po Vama, Crna Gora strateški pozicionirala i vidite li mogućnost nekog uspjeha u vremenima koja dolaze?
Da, činjenica da se ova moja knjiga – praktikum danas prodaje značajno više nego 2004. godine kada je izašlo prvo izdanje i da se prodaje na svim kontinentima može biti od koristi i svima onima koji teže da unaprijede svoju poslovnu ili drugu organizacionu stratešku poziciju a samim tim i Vladi Crne Gore. Danas se pozicioniraju svi, od države, gradova i regiona, pa do malih i srednjih preduzeća, NVO i pojedinaca. Tu su i Putevi vina, putevi kulturnih znamenitosti, i mnogi drugi. A sve to zajedno sačinjava jednu državu. Stava sam da Crna Gora ima dosta potencijala samo se oni nedovoljno vide na regionalnoj i još manje na svjetskoj mapi. Često su me pitali koliko veličina teritorije utiče na strateško pozicioniranje jedne države? I moram vam reći, da baš kao i kod preduzeća jedno malo ili srednje preduzeće može postati značajan faktor na svketskom tržištu ako svoju jedinstvenost asortimana proizvoda ili usluga dovede do najvišeg standarda te ga sam postavlja i definiše u svojoj branši, baš tako i država. Bila ona manje, srednje ili veće teritorije ne vrši toliko uticaj na njenu stratešku poziciju koliko mudar i dugoročno održiv njen cilj kome teži. To je trenutno ono što ja ne vidim kada je Crna Gora u pitanju, i svakako je moj savet da se na tom polju bolje definišu pririteti razvoja, od kojih je pod broj jedan Poštovanje i Zaštita životne sredine. To govorim zbog teritorijalne konfiguracije terena zemlje jer mi stratezi kada krenemo u process definisanja sveukupne Strategije pozicioniranja jedne zemlje prvo gledamo dijagnostiku, a to je teritorija i prirodno nasleđe, zatim sastav, strukturu i stepen obrazovanja aktivnog stanovništva, te ekonomski portfolio preduzeća i preduzetnika. Mogućnost uspeha u budućnosti uvijek zavisi od razumijevanja moći sadašnjeg trenutka, kako mi to kažemo, odnosno prvo dobrog poznavanja terena i potencijala od strane onih koji državu vode, a zatim i njihovog stepena vizionarstva za razvoj tih potencijala u punom kapacitetu. Tada je naredne korake, koji to treba da u određenom periodu nadograde i izgrade, mnogo lakše definisati i dati im realnu dimenziju. Turizam, zdrava hrana i zdrav život, zabava, da, oni mogu biti razvojni sektori i to me sve više vuče ka spoznaji da neko želi Crnoj Gori približiti koncept razvoja jednog Monaka. Međutim, mišljenja sam da Crna Gora može mnogo više upravo zbog potencijala stanovništva i izuzetno jake i dobro pozicionirane dijaspore na svetskom nivou napraviti dobitnu kombinaciju i na drugim visoko profitnim razvojnim pozicijama. Samo ako to želi njegovo rukovodstvo, naravno. Volja je najvažniji element svake Strategije.
Poslovni roman Novi Algoritam Srbije je jedna od onih knjiga koje se čitaju u dahu. Može li Crna Gora, ali i čitav region postati dio tog Novog Algoritma i zajedno sa Srbijom, učiniti da ‘’sa kormilom zaplovimo ka prosperitetnoj budućnosti?’’
U pravi ste, Roman u sebi nosi upravo predstavu kako mi vidimo Srbiju 2043. godine, odnosno sto godina nakon smrti Nikole Tesle. Roman smo pisali inženjer Branko Dimitrijević i ja, preplićući višedecenijska znanja i iskustva na međunarodnom nivou u domenima Sistema kvaliteta upravljanja, odnosno Strateškog pozicioniranja. U to ime, u Romanu su pored ‘’Diska principa, potreba i vrijednosti’’ koga možete razvijati i na ličnom i na organizacionom nivou, kroz jasne primjere obrađeni i drugi važni pojmovi neophodni za održiv razvoj jedne organizacije ili države, poput: želja, plan, vođenje, kompetencije, studija, služenje, navike i druge. I naravno, finalno same strategije krunisane našim predlogom osnivanja jednog Instituta T.E.S.L.A. Sve to je zapravo koncept istoimenog Algoritma. S druge strane, nedavno sam u okviru Dunavskog biznis foruma 2022 koji prati od samog početka realizaciju Dunavske strategije u našem regionu, pozvana da vodim Panel pod nazivom – TESLINE TEHNOLOGIJE: Šansa Zapadnog Balkana? Bio je to prvi put da se sretnu zvanični predstavnici tehnoloških i ekonomskih nauka sa teslijancima, ako tako mogu da kažem. Moć ovog trenutka i samog razgovora leži u činjenici da etarske tehnologije uz pravilnu realizaciju Algoritma T.E.S.L.A. koji pokriva pet međusobno povezanih polja: Tehnologija, Obrazovanje, Nauka, Ljubav i Aktivizam pružaju inspiraciju i poziv regionu da se na ovom polju sve više povezujemo i udružujemo radi zajedničkih projekata i ciljeva. Ovde govorim o nečemu što i sama živim na nivou menadžmenta, a to je Kvantum menadžment, i kada ovu značajnu veštinu rukovođenja uskladite sa Teslinim nasleđem, prvenstveno patentima, dobijate priliku da kao društvo učinite Kvantni skok. To je naredni korak koji svijest naših naroda u regionu treba da pobudi na spoznaju koliko smo snažni kada smo udruženi za iste ciljeve razvoja. To pruža priliku najviše mladima da razumiju zašto treba da ostanu u zemlji ili se vrate kada odu na osvajanje novih znanja i iskustava u inostranstvo.
Kako vidite Crnu Goru i region za deset godina?
Nadovezujući se na prethodno pitanje u vezi analize strateške pozicije Crne Gore ja bih se više opredelila za koncept Singapura ili Švajcarske nego Monaka, samo to je na građanima Crne Gore i njihovog rukovodstva da kažu. Potencijala svakako imaju.
Šta je ono što Vas je inspirisalo, a šta Vas inspiriše danas na predan, vrlo često danonoćan rad?
Kada mladi spoznate svoju misiju i kada dobijete darove da svoje potencijale razvijete najviše moguće na putu života te misije, onda nema godina niti radnog vremena, sve postaje jedno i vi se usklađujete sa tim talasom koji ste odabrali da vas nosi, naravno, pažljivo osluškujući situaciju oko sebe i na nivou čovječanstva. Tada relacija mikro – makro, odnosno vi – društvo postaje jasna i vaše čiste namjere pronalaze prave mjere za njihovu realizaciju. Meni je moja misija najveća inspiracija.
Da li je upravo Nikola Teska jedan od Vaših uzora i izvora koji su uticali na Vaš rad?
Da, i to u najvećoj mjeri u odnosu na bilo koga drugog van moje porodice. Porodica mi je dala temeljne vrijednosti i uzore na nivou razvoja identiteta i integriteta moje ličnosti, dok je Nikola Tesla, čije sam naslijeđe prvi put upoznala sa svojih šesnaest godina, unio znanja i tehnike koje su maksimalno razvile moje potencijale. Tu su na prvom mjestu važnost samodiscipline i radnih navika, posvećenosti i volje, intuicije i spoznaje da smo jedinke u svemiru, male ali značajne, i da je najvažnije razviti tu svoju ličnu vrijednost koja donosi korist cjelokupnom društvu. Tehnike poput Ovladavanja okom uma i Vizuelizacije su doprinele da se oblašću Strategija mogu baviti na mnogo višem nivou nego što sam ga stekla formalnim obrazovanjem. Zato hvala Nikoli Tesli čije puno vrijeme spoznaje značaja njegovog nasleđa i djela tek dolazi.
Za kraj, poslednje, ali ne manje važno od prethodnih, pitanje – koji su to principi koji bi nas doveli do integracije ‘’zapadnjačke’’ efikasnosti i efektivnosti sa ‘’istočnim’’ duhom? Jesmo li, zaista Istok Zapadu, a Zapad Istoku…
Stava sam da mi živimo vrijednosti obeju strana i da smo slobodni onoliko koliko se sami izborimo za tu slobodu, a prije toga bi je svakako trebali definisati jer je sloboda danas jako nedefinsan pojam, a time i značajno ugrožen. Princip poštovanja univerzalnih vrijednosti koji kaže da je čovjek najvažnija jedinka na planeti zbog nivoa svjesnosti kojom je obdaren daje mu po difoltu najveću odgovornost za sve što čini. Gdje su danas naša planeta i društvo vidimo jako dobro po posljedicama i stanju naših osnovnih izvora života iz samog srca prirode. Čovjek je ma gdje bio, na Istoku ili Zapadu, Sjeveru ili Jugu taj koji definiše nivo svijesti društva, u porodici, na lokalu, na državnom nivou. Zato kada u srcu nosite Ljubav i u umu snažnu volju da ono što radite bude vaše najbolje što možete, da vaša namjera bude najčistija moguća kako biste za sebe pronašli i najrelevantniju mjeru da istu sprovedete, sami spoznajete i određujete koliko ćete primijeniti znanja i vještine razvijenog Zapada, a koliko mudrosti Istoka. Najvažnije je da znate ko ste vi.
Autor: Bojan Milić
